Predstavljamo knjigu Tanje Pavelin “Poništenje presude protiv kardinala bl. Alojzija Stepinca”

Najbolje je da pravnici ispravljaju nepravde, to im je posao i dužnost. Nijedno drugo zanimanje ne zadire u ljudska prava i slobode tako ozbiljno, duboko i stručno kao pravno, bez obzira nalaze li se pravnici na poziciji zakonodavne, sudske ili izvršne vlasti.

Tanja Pavelin je 2016. godine bila član sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu koje pod predsjedanjem suca Ivana Turudića donijelo presudu po reviziji kojom je u cijelosti poništena  nepravedno donesena osuda protiv kardinala bl. Alozija Stepinca iz 1946. godine. Presudom Županijskog suda u Zagrebu iz 2016. godine blaženi Alojzije Stepinac proglašen je nevinom i neosuđivanom osobom. Tanja Pavelin, danas sutkinja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske se nije zadržala na sudjelovanju u vođenju postupka revizije, već je 2020. godine napisala doktorsku dizertaciju iz povijesti pod nazivom “Povijesni i pravni temelji za reviziju osuda sudova bivše Jugoslavije s naglaskom na reviziju osude protiv kardinala Alojzija Stepinca”. Sadržaj dizertacije je uredila u knjigu koju je 2023. godine izdalo društvo Kovačić konzalting d.o.o. iz Trogira.

Tanja Pavelin rasvjetljava povijesne okolnosti u kojima je donesena presuda protiv zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, piše o komunističkom režimu u to vrijeme, o tome kako je Stepinac živio i radio, te što je o komunizmu govorio i pisao. Opisuje sudski postupak koji je protiv njega i još sedamnaest drugih okrivljenika vođen 1946. godine pred Vrhovnim sudom Narodne Republike Hrvatske, tadašnji zakonodavni okvir i organzaciju sudske vlasti u to doba. Detaljno opisuje političke motive koji su doveli do nepravedne osude kardinala Alojzija Stepinca, te pokazuje način na koji je politička moć bila zloupotrijebljena. Svjesna da takve osude nisu bile izolirani slučajevi, ni praksa samo hrvatskih, odnosno jugoslavenskih sudova tog doba, piše kao vrsna stručnjakinja o povijesnom razvoju dokumenata o ljudskim pravima, o rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o mjerama za uklanjanje nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava iz 1996. godine, Rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima iz 2006. godine, Rezoluciji Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. godine, praksi Europskog suda za ljudska prava te ostalim europskim i nacionalnim pravnim temeljima za podnošenje revizije protiv komunističkih osuda. 

Pavelin piše o načelu zakonitosti, te analizira kako je to načelo koje je prešlo okvire kaznenoga prava i smatra se tekovinom čovječanstva i ljudske civilizacije, bilo povrijeđeno u suđenju protiv blaženog Alojzija Stepinca. Analizira relevantne odredbe Zakona o kaznenom postupku koji dopušta ulaganje revizije protiv osuđujućih odluka sudova bivše Jugoslavije u slučajevima politički motiviranih kaznenih djela i kaznenih djela u kojima je do osude došlo zloupotrebom političke moći, te analizira hrvatsku sudsku praksu po revizijama izjavljenim protiv odluka tih sudova.

Pavelin uspoređuje nepravedno hrvatsko sudovanje tog doba sa istovrsnim slovenskim sudovanjem tog doba, te govori sve ono što je o toj temi sa stručnog aspekta trebalo reći. Donosimo nekoliko rečenica iz zaključka knjige:
“Iako su na međunarodnoj razini jasno i nedvojbeno osuđeni svi totalitarni režimi, ipak se u osudi i kritici počinjenih zločina i kršenja ljudskih prava primjenjuju dvostruki standardi kada se uspoređuju nacizam i komunizam, čemu svakako doprinosi činjenica da je pobjeda nad nacističkom Njemačkom dovela do sveopće osude toga režima i njegove ideologije, dok ideologija komunističkoga režima i zločini koji su počinjeni pod tim režimom nisu ispravno shvaćeni i ocijenjeni usprkos činjenici da objektivna istraživanja opsega i broja žrtava ukazuju na to da su zločini komunističkoga režima bili obimniji, dugotrajniji te sudbinski i društveno sveobuhvatniji…U odnosu na kardinala bl. Alojzija Stepinca, utvrđeno je da su mu povrijeđena brojna ljudska prava – pravo na pošteno suđenje koje uključuje pravo na neovisan i nepristrani sud i odgovarajuće vrijeme za pripremu obrane, pravo na žalbu u kaznenim postupcima, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na slobodu mišljenja i pravo izražavanja…Upravo ta prava značajna su za pravni institut revizije jer je kroz analizu sudske prakse Županijskog suda u Zagrebu prikazano sustavno, plansko i planirano kršenje ovih prava kako bi se totalitarni komunistički režim obračunao i s najmanjom kritikom tadašnje vlasti…Totalitarni komunistički režim obilježili su razni zločini, pa tako i juridički zločini prema “narodnim neprijateljima”. Svim žrtvama juridičkih zločina omogućeno je pravno sredstvo za ispravljanje kršenja međunarodnopravno priznatih načela pravne države i kršenja temeljnih prava i sloboda kroz kazneno pravosuđe podnošenjem revizije protiv osuda sudova bivše Jugoslavije kao izvanrednog pravnog sredstva za uklanjanje sustavnog političkog neprava i ukidanje politički motiviranih presuda.”

Ova knjiga može pomoći svima onima koji žele putem pravnog lijeka revizije ispraviti nepravde učinjene  “neprijateljima naroda i režima”  za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Preporučamo je svima koje zanima istina, pravda i blaženi Alojzije Stepinac.